Print Icon
 

JOŠ NISTE KORISNIK? BESPLATAN TESTNI PRISTUP 7 DANA!

Besplatna registracija omogućava vam:

• Pristup 7 dana pravnoj bazi INFORMATOR.HR

• Pristup do ukupno 20 dokumenata

• 5% popusta na kupnju u web shopu

• Newsletter pravnih aktualnosti

Jedan od zakonodavnih akata kojim se hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a bavilo za vrijeme svojega mandata bio je Prijedlog Uredbe o e-privatnosti. U članku Domagoj Maričić, dipl. iur., pojašnjava razloge dugotrajnosti zakonodavnog postupka, iznosi što je napravljeno za vrijeme hrvatskog predsjedanja i daje svoju ocjenu o tome kako će se događaji u svezi s Uredbom razvijati u budućnosti, kao i ocjenu o potrebi donošenja posebnih propisa za zaštitu osobnih podataka u elektroničkim komunikacijama.

U Informatoru, broj 6643 od 7. rujna 2020., pisali smo o pronalasku i otklanjanju pogrešaka u poslovnim knjigama, a u ovom broju donosimo više informacija o pogreškama koje nastaju u aktima poreznog nadzora, kao i o pogreškama u financijskim izvještajima i poreznim prijavama. 

     

Bliži se rok za izbor revizora za 2020. Naime, obveznici zakonske revizije imenuju revizorsko društvo za obavljanje zakonske revizije najkasnije tri mjeseca prije završetka izvještajnog razdoblja na koje se zakonska revizija odnosi, u skladu sa zakonom kojim se uređuju trgovačka društva.

     

U kontekstu recentne Odluke i rješenja Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-3760/2018 i dr. od 9. srpnja 2020., u kojoj su obrađena brojna pravna pitanja, u ovom članku bit će izložen dio tih pitanja glede kojih je Ustavni sud Republike Hrvatske izrazio važna načelna stajališta, kao što su zabrana ponižavajućeg postupanja, poštovanje dostojanstva osobe lišene slobode i pravičnost kaznenog postupka.

     

Budući da je nedavno Ustavni sud Republike Hrvatske odlučivao o zahtjevu za rješavanje negativnog sukoba nadležnosti između općinskog suda i Carinske uprave u svezi s prekršajnim postupkom zbog prekršaja iz Zakona o trgovini, smatramo prikladnim nešto više napisati o ovoj problematici, a posebno u svjetlu Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IV-3837/2019 od 24. lipnja 2020. godine.

     

S postupovnopravnog aspekta biti stranka u postupku, tj. tužiti i biti tužen jedno je od temeljnih načela za ostvarivanje prava i obveza koje proizlaze iz odredaba građanskog materijalnog prava. 

     

Provedba Zakona o gradnji (Nar. nov., br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19), nakon više od šest godina od njegova stupanja na snagu, otvara pitanja u zainteresiranoj javnosti i pokazuje kako je zakonom, ili bilo kojim drugim propisom, teško predvidjeti svaku situaciju koja se može dogoditi u praksi. 

     

(1) Javnopravno tijelo može javnom objavom pokrenuti postupak kad su stranke nepoznate ili je takav način pokretanja postupka propisan zakonom.
(2) Javna objava mora sadržavati naznaku upravne stvari, određenje osoba na koje se odnosi, način sudjelovanja tih osoba u postupku, popis isprava koje trebaju poslati ili ih osobno dostaviti javnopravnom tijelu te upozorenje na posljedice neodazivanja na javnu objavu u određenom roku.
(3) Strankama se mora odrediti rok od najmanje 30 dana za odazivanje na javnu objavu.
(4) Javna objava oglašava se u odgovarajućem službenom glasilu, sredstvima javnog priopćivanja, odnosno na drugi prikladan način kojim će se pozvanim osobama omogućiti saznanje o javnoj objavi.«

     
   

Neizravnu diskriminaciju karakterizira isto postupanje s osobama u različitoj situaciji. Dakle, kod neizravne diskriminacije nije riječ o različitom postupanju, nego o istom postupanju čiji se učinci različito odražavaju na ljude s različitim značajkama. Dokazujući neizravnu diskriminaciju pojedinac mora pružiti dokaze da je kao pripadnik skupine sa zaštićenim obilježjem izložen različitim učincima ili utjecaju u usporedbi s onima bez toga obilježja

     

Za spor o nezakonitosti odluke o razrješenju zapovjednika javne vatrogasne postrojbe nadležan je općinski sud

     

Ugovor za čije se sklapanje zahtijeva pisani oblik smatra se valjanim iako nije sklopljen u tom obliku, ako su ugovorne strane ispunile u cijelosti ili u pretežitom dijelu obveze koje iz njega nastaju, osim ako iz cilja radi kojega je oblik propisan ne proizlazi što drugo

     

Prema odredbi članaka 29. st. 1. u svezi s člankom 52. Zakona o kaznenom postupku, kada je kazneni postupak zbog kaznenog djela iz članka 154. st. 1. toč. 2. u svezi s člankom 152. st. 1. i 3. KZ/11 pokrenut prije stupanja na snagu VIII. Novele ZKP/08, dovršit će ga općinski sudovi jer je tako propisano u članku 52. prijelaznih i završnih odredaba te Novele

     

Članak 18. UFEU-a i članak 47. Povelje treba tumačiti tako da im se ne protivi nacionalni propis kojim se javnim bilježnicima koji postupaju u okviru ovlasti koje su im dodijeljene u ovršnim postupcima na temelju vjerodostojne isprave, daju ovlasti da donose rješenja o ovrsi, koja se ne mogu priznati i izvršiti u drugoj državi članici

     
   
   
   

VI: Općim uvjetima pružatelja usluge javnih telekomunikacija ugovorena je za slučaj spora, nadležnost suda u Zagrebu prema sjedištu pružatelja usluge javnih komunikacija. S obzirom na to da je pružatelj telekomunikacijskih usluga pokrenuo ovršni postupak radi neplaćanja ispostavljenog računa za telekomunikacijsku uslugu, prigovorio je nadležnosti općinskog suda kojem je javni bilježnik uputio predmet nakon prigovora na rješenje o ovrsi. Je li općinski sud dužan postupiti sukladno odredbama općih uvjeta ovrhovoditelja i oglasiti se nenadležnim iako je takvo ugovaranje nadležnosti za mene iznimno otegotno jer nemam financijskih sredstava organizirati primjereno zastupanje izvan mjesta prebivališta?

     

VI: Društvo je kupilo osobni automobil radi korištenja u službene svrhe. Međutim, Uprava društva razmatra odobriti radniku korištenje tog vozila za dolazak na posao i odlazak s posla. Smatra li se takvo ustupanje automobila radniku zapravo korištenjem u privatne svrhe i ako da, može li se plaća u naravi obračunati prema prijeđenoj kilometraži?

     

VI: Pokrenuo sam parnični postupak radi trpljenja upisa prava vlasništva na nekretnini, jer nemam valjanu pravnu ispravu za uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama. Budući da je tuženik tijekom trajanja parnice otuđio svoje pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini, može li samo ta činjenica biti zapreka mojem uspjehu u parnici?

     

VI: Što može učiniti poslodavac ako radnica, koja radi u knjižnici i u stalnom je kontaktu s korisnicima, odbija nositi zaštitnu masku za lice tijekom obavljanja posla, obrazlažući to time da nošenje zaštitne maske šteti njezinu zdravlju, a ne želi poslodavcu dostaviti potvrdu ili dokumentaciju o svom zdravstvenom stanju, jer smatra da bi to bilo kršenje njezinih prava i zadiranje poslodavca u njezine osobne podatke?

     
   

Izdvajamo za vas webinare s radnim materijalima.
Zainteresirani? Pogledajte prvih pet minuta svakog webinara besplatno!


BESPLATNA ZADNJA 3 WEBINARA DO KRAJA MJESECA!

   
     

info@informator.hr

Novi informator d.o.o, Kneza Mislava 7, 10000 Zagreb

Tel.: 01/4555 454, Faks: 01/4612 553

Pratite nas na društvenim mrežama